

„Povijest nije prošlost, već karta prošlosti, nacrtana iz određene perspektive kako bi bila korisna suvremenom putniku.“
- Henry Glassie
Umaška povijest je duga, vijugava i često komplicirana, ali jednako toliko je i zanimljiva i bogata, sežući u čak 2. stoljeće prije Krista kada su prvi Rimljani na ovim prostorima započeli s izgradnjom raskošnih zdanja koja i dalje, barem u korijenu, stoje na mjestu. Rimljani su, do pada Zapadnog Rimskog Carstva, uvelike gospodarili Umagom, a burno razdoblje koje je uslijedilo nakon pada Carstva nas je dovelo i do tematike kojom se bavimo danas. Umaška naušnica potječe s kraja 9. stoljeća, a njena važnost i posebnost za kulturu Umaga je iznimno značajna jer nam govori o modi i načinu života ondašnjih ljudi. Danas predstavlja jedinstveno povijesno nasljeđe čija priča oduševljava sve one koji za nju saznaju.
Kraj 9. stoljeća u Umagu je bio zaista nepredvidiv i buran. Istra je u tom razdoblju služila kao pogranično područje različitih političkih aktera, a najutjecajniji među njima su bili Franačko Carstvo i Bizant. Naime, lokalitet srednjovjekovne crkve koja je stradala u požaru krajem 9. stoljeća je mjesto gdje je naušnica pronađena, a grob iz kojega je iskopana je ukopan na zgarištu crkve neposredno nakon pljačkanja i paljenja grada od strane kneza Domagoja 876. godine.
Arheološka iskapanja 2004. i 2005. godine su nam podarila brojne zanimljivosti iz života nekadašnjih Umažana: od saznanja da je, nekada davno, postojala crkva sv. Katarine u Danteovoj ulici pa sve do otkrića kasnoantičke uljare, arheološka istraživanja su pružila uvid u skrivene i zaboravljene aspekte života grada o kojima nismo imali pisanih izvora. Isto se može reći i za Umašku naušnicu koja je, također, otkrivena upravo u sklopu istraživanja 2005. godine. Do tada se uopće nije znalo za njeno postojanje, a obzirom da arheolozi, do tada, nisu pronašli nijedan identičan primjerak u stručnoj literaturi ni među poznatim nalazima, odlučili su ovaj jedinstveni komad nakita nazvati „Umaška naušnica“.
Po čemu je ona zapravo posebna? Njena osobitost proizlazi iz činjenice da odlično predstavlja kulturu vremena u kojem je nastala. Brončana i posrebrena elipsasta karika s tri koljenca i graviranim privjeskom je, poput velike suze, nastala lijevanjem u jednodijelnom kalupu, a upravo iz tog razloga Umaška naušnica, kao jedinstveni primjerak, progovara o samom nakitu i modi ranog srednjeg vijeka, tehnikama lijevanja metala iz toga razdoblja te i o svakodnevnom životu i običajima pokapanja u 9. stoljeću.
Zbog svoje unikatnosti, Umaška naušnica je postala jedan od najprepoznatljivijih simbola kulturne baštine grada. Danas ju Muzej grada Umaga čuva u svojoj arheološkoj zbirci, a upravo je ovaj artefakt jedan od najvrjednijih eksponata iz ranog srednjeg vijeka. Sama naušnica nam donosi razne zanimljive informacije o životu u Umagu u „mračnom dobu“ povijesti, a njena posebnost i ljepota i dalje služi kao inspiracija brojnim umjetnicima.
Stoljeća umaške povijesti, i sve što su za sobom ostavila, su osigurala da kulturna tradicija grada nastavi živjeti kroz generacije Umažana koji njeguju materijalnu i nematerijalnu baštinu te ju prenose s koljena na koljeno. Iako se vremena neupitno mijenjaju, institucije poput Muzeja grada Umaga su od sve veće važnosti jer čuvaju podsjetnike na neko prošlo vrijeme koje je, na svoj jedinstven način, postavilo temelje društva u kojem danas živimo. Umaška naušnica je od neprocjenjive važnosti za grad, a njena povijest nas uči da naši preci ipak nisu toliko drugačiji od nas.
