Ogromne su razlike u cijenama vrtića u Hrvatskoj – ekonomske cijene kreću se od 1.120 kuna u Čakovcu i oko 1.300 u Donjem Miholjcu i Orahovici, pa do 3.888 u Cresu i 3.969 u Malom Lošinju, pa roditelji – ovisno o sufinanciranju gradova, plaćaju od najnižih 200 pa sve do 900 kuna za jedno dijete u 10-satnom vrtićkom programu.

Umag, Belišće, Vrlika i Obrovac i dalje su jedina četiri hrvatska grada koja su svoj djeci osigurala besplatan smještaj u vrtiću, Opatija i Sinj jedini su (uz ova četiri) u kojem roditelji ne plaćaju vrtić za svog drugog vrtićanca, a besplatan vrtić za 3. dijete iz obitelji standard je kojega sad već osigurava preko 70 gradova koji su se uključili u naše novo veliko istraživanje o cijenama vrtića u Hrvatskoj, kao i anketu o demografskim mjerama koju je proveo Središnji državni ured za demografiju.

Dvije godine nakon našeg prvog velikog istraživanja o cijenama vrtića u hrvatskim gradovima, ponovo smo poslali upite svim gradovima, u istraživanje se uključilo i podatke nam poslalo 77 gradova, a ostale podatke izvadili smo iz tablica Središnjeg ureda za demografiju. Sudeći po ovim podacima, a uspoređivali smo cijene 10-satnog boravka u vrtiću, situacija se u protekle četiri godine nije puno promijenila, a cijene vrtića osjetnije su snižene u tek malom dijelu gradova.

Osim Belišća, koje je još prije tri godine sve roditelje u potpunosti oslobodilo plaćanja vrtića, najveći iskorak napravljen je u Kutini i Donjem Miholjcu, u kojima je cijena vrtića za prvo dijete snižena za preko 60 posto, te Gospiću, Valpovu i Bjelovaru, koji su se tako svrstali među gradove s najpovoljnijim cijenama vrtića u zemlji. U Donjem Miholjcu roditelji, tako za cjelodnevni boravak svog prvog djeteta u vrtiću plaćaju samo 200 kuna, u Kutini 239, Valpovu 350, Gospiću 358, a Bjelovaru 400 kuna. Jeftiniji vrtić plaćaju još samo roditelji u Iloku -272 kune, te Čabru, Otočcu i Trilju – 300 kuna. Među gradovima s najnižim cijenama vrtića za prvo dijete još su Sisak – 400 kuna, Lepoglava – 428 kuna, Orahovica – 440 kuna, Vis i Stari Grad – 450, Slatina – 462, Ivanić-Grad i Komiža – 470, Split – 480, Vukovar – 490 kuna i Sinj – 499 kuna mjesečno.

Cijene u većini ostalih gradova kreću se u rasponu između 500 i 700 kuna, a u četiri grada roditelji za prvo dijete u vrtiću plaćaju iznad 700, pa sve do 900 kuna.

Dio gradova cijene određuje po dohodovnom cenzusu roditelja pa se one, za 1. dijete u obitelji, kreću u rasponu od stotinjak pa do preko 700 kuna. U Slavonskom Brodu najniža cijena za 1. dijete je tek 118 kuna, a najviša 630. U Zagrebu roditelji s najnižim primanjima plaćaju 150 kuna, oni s najvišim po 600, u Dubrovniku se cijene kreću od 250 do 550 kuna, Belom Manastiru od 296 do 492 kune…

Za 2. dijete besplatno u Opatiji i Sinju, za 3. u 74 grada…

Cijene vrtića za drugo i treće dijete iz iste obitelji, kada su istodobno u vrtiću, u većini gradova se snižavaju, i to do 50 posto za 2. dijete, pa sve do besplatnog za 3. dijete, što omogućavaju 74 grada.

Uz Opatiju, koja već godinama omogućava besplatan boravak u vrtiću za 2. dijete iz obitelji, ovaj standard uveo je i Sinj.

Najjeftiniji vrtić za drugo dijete u obitelji plaćaju roditelji u Iloku – 136 kuna, Čabru i Otočcu – 150 kuna, Donjem Miholjcu – 160 kuna, Gospiću i Kutini – 179 kuna, Lepoglavi – 214 kuna, Visu – 225 kuna, te Kninu i Koprivnici – 250 kuna. Tu su još Ivanec sa 252 kune, Novalja – 262 kune, Trilj – 270 kuna, Biograd na Moru i Valpovo – 280 kuna, Pakrac, Đurđevac, Sisak i Zadar – 300 kuna, Pag – 305 kuna, Bjelovar – 320 kuna, Zlatar – 324, Imotski – 325, Komiža – 329, te Orahovica – 335 kuna. U većini ostalih gradova cijene se kreću od 400 do 600 kuna.

Kao što smo već naveli, besplatan vrtić za 3. dijete u obitelji osigurala su 74 grada gradova, a u ostalima roditelji plaćaju od 119 kuna u Kutini pa do 488 u Bujama.

Dramatične razlike u ekonomskim cijenama

Analizirajući podatke iz svih gradova, i dalje – kao i prije četiri godine, na prvu u oči upadaju ogromne razlike i neujednačenost u ekonomskim cijenama vrtića koje se kreću u rasponu od 1.120 kuna u Čakovcu i oko 1.300 u Donjem Miholjcu i Orahovici, pa do 3.888 u Cresu i 3.969 u Malom Lošinju.

Ne čudi stoga da su upravo Cres i Mali Lošinj i među gradovima koji u najvećem postotku sufinanciraju troškove vrtića kako bi smanjili opterećenje roditelja.

Osim četiri grada koji u stopostotnom iznosu financiraju rad svojih vrtića, po stopi sufinanciranja opet se izdvajaju Kutina i Donji Miholjac koji sufinanciraju 87,8, odnosno 85 posto ekonomske cijene vrtića, potom Mali Lošinj sa 84 posto, Cres i Valpovo sa 83, Bjelovar sa 82,5, Gospić sa 82, Opatija 81,3, Hvar i Komiža sa 81, te Metković sa 80,4 posto sufinanciranja.

U odnosu na 2018., kada smo radili naše posljednje istraživanje, najveći iskorak i povećanje sufinanciranja cijene vrtića napravio je Grad Bjelovar – 2018. sufinancirali su 54,4 posto ekonomske cijene a sada 82,5. Tu su još Kutina koja je povećala sufinanciranje sa 65,1 posto na 87,8 posto, Orahovica – sa 50 na 67,3 posto i Donji Miholjac – sa 64,3 na 85 posto.

Sufinanciraju privatne vrtiće i dadilje, naknade za neupisanu djecu…

Cijena vrtića, odnosno gradsko sufinanciranje ekonomske cijene vrtića kako bi se smanjila konačna cijena koju plaćaju roditelji itekako je bitan pokazatelj socijalne osviještenosti i fokusiranosti gradskih uprava na demografske mjere i pomoć mladim obiteljima. No, koliko god se nižom cijenom i besplatnim vrtićem značajno olakšavao život roditeljima, ključna demografska mjera je – dostupnost vrtića. Nema puno koristi od besplatnog ili jeftinog vrtića ako u njemu nema dovoljno mjesta za svu djecu i ako veliki dio njih ostaje na listama čekanja. Upravo zato istražili smo i to – kakvi su vrtićki kapaciteti i koliko je djece ove godine upisano, a koliko ih je ostalo na listama čekanja, što ćemo objaviti u posebnoj analizi. Ovdje svakako treba napomenuti da je upravo krenuo natječaj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti preko kojega je za gradnju, dogradnju i rekonstrukciju vrtića dostupna čak 1,2 milijarda kuna i na kojega mnogi gradovi računaju u svojim planovima za proširenje vrtićkih kapaciteta.

Do tada, donosimo pregled mjera kojima pojedini gradovi, dok ne osiguraju dovoljne vrtićke kapacitete, premošćuju ovaj problem i pomažu roditeljima u alternativnom smještaju njihovih vrtićanaca.

Osim što su, tako, osigurali besplatan vrtić, dodatne skupine i asistente za djecu s teškoćama, u Gradu Belišću uveli su i novu mjeru – mjesečnu naknadu od 1.000 kuna, kao pomoć za čuvanje djece koja se nisu uspjela upisati u vrtić. Grad Jastrebarsko sufinancira smještaj djece i u vrtićima drugih jedinica lokalne samouprave, a sa 1.000 kuna po djetetu sufinanciraju i djelatnost obrta dadilja, za što su prošle godine dodatno povećali sredstva. Obrte dadilja sufinancira i Koprivnica, i to sa čak 1,5 milijuna kuna godišnje. Financiraju čak 12 obrta za čuvanje djece koji se brinu i čuvaju 134 mališana – po 1.000 kuna po djetetu i po 2.000 za djecu s teškoćama u razvoju. Istu mjeru ima i Grad Varaždin koji obrte za čuvanje djece sufinancira sa po 860 kuna po djetetu, što je, kažu nam, oko 40% iznosa sufinanciranja utvrđene ekonomske cijene obrta za dadilje. Privatne vrtiće i vrtiće izvan grada sufinancira i Vrbovec, sa po 1.100 kuna po djetetu, za što su u ovoj godini osigurali 1,3 milijun kuna. Sa po 1.200 kuna za prvo, 1.300 za drugo i 1.900 za treće i svako iduće dijete u vrtićima drugih osnivača i obrtima dadilja sufinancira i Zaprešić, a 62 posto cijene vrtića u drugim općinama sufinancira i Zlatar.

Smještaj djece u obrtima dadilja i vrtićima susjednih općina sufinancira i Grad Križevci, a privatne vrtiće sufinanciraju i Našice i Slatina, te Poreč i to sa iznosom od 1.440 za jaslički i 1.140 za vrtićki program po djetetu. Privatne i ostale vrtiće sufinancira i Sveti Ivan Zelina, sa po 950 kuna za prvo, 1.000 za drugo i 1.200 za treće dijete u obitelji, te po 1.350 za djecu samohranih roditelja i djecu s teškoćama u razvoju. 

PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE

Evo kako to rade u Umagu !

U sklopu svog velikog projekta ‘Umag-grad djece’ s kojim su krenuli još 2010. godine, Grad Umag besplatan je vrtić za svu djecu uveo prije nešto više od pet godina, 1. travnja 2017. godine. Još važnije, zahvaljujući kontinuiranom i sustavnom ulaganju u proširenje i izgradnju vrtića, u Umagu nema liste čekanja i sva djeca imaju svoje mjesto u vrtiću. Ukupni kapacitet svih objekta/vrtića je 750 djece, a trenutna je potreba oko 670 djece, kažu nam u gradskoj upravi.

U posljednjih deset godina Grad Umag tako je temeljito rekonstruirao i proširio četiri, a izgradio čak pet vrtića. Prvo su izgradili dječji vrtić ”Bambi” te dječje igralište i tako osigurali prostor za 144 djece koja 2009. godine nisu imala svoje mjesto u vrtiću. Saniran je i uređen Centralni dječji vrtić, izvršena je sanacija sanitarnih čvorova, krovišta, izgradnja rampe za invalide i uređenje radnih prostorija i dječjeg igrališta. Izvršena je energetska obnova zgrade, izgrađena kotlovnica te rekonstruirane prostorije. Rekonstruiran je područni dječji vrtić u Bašaniji, te izgrađeno i opremljeno dječje igralište, izgrađen je novi dječji vrtić (područni) ”Do-re-mi” Babići, pa vrtić ”Radost-Gioia” Umag za 200 djece, uz najbolje uvjete u Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Zatim, izgrađen je novi dječji vrtić u Petroviji, a nakon izgradnje područnog vrtića u Murinama, u planu je i gradnja još jednog novog vrtića u centru grada (zona Moela). Kapacitet ovog vrtića bit će oko 200 djece, čime će se, ističu u gradu, zadovoljiti sve potrebe stanovništva u idućih 30-ak godina.

Osim naknade, potpuno besplatnog vrtića, osiguranog mjesta u vrtiću, svako dijete u Gradu Umagu ima i najbolje uvjete boravka te nadstandardne usluge struke: pedagog, psiholog, logoped, edukacijsko-rehabilitacijski terapeut, medicinska sestra, profesor kineziologije, profesor glazbenog odgoja te asistente u nastavi. Ujedno, valja napomenuti da je u Umagu uvriježen i zlatni standard i prosjek od 1 odgajateljice na 8 djece.

Od upisa u vrtić, Grad Umag za svako dijete izdvaja 2.500 kuna mjesečno (30 tisuća kuna godišnje), odnosno 180.000 kuna u šest godina, po djetetu. Slijedom navedenog, proizlazi da se samo za redovan rad vrtića izdvaja gotovo 20 milijuna kuna.

Svi vrtićki mališani, njih 650 cca, u Umagu se prate od samog rođenja. Naknada za novorođenče iznosi 1.500 kn po djetetu, neovisno o materijalnom statusu. No, ako se radi o djeci čiji su roditelji nezaposleni ili imaju ozbiljnih socijalnih problema, tada se dijete prati s 500 kuna do 1.000 kuna mjesečno do godine dana starosti, kada dijete stječe uvjete za besplatne jaslice.

Od upisa u vrtić, Grad Umag za svako dijete izdvaja 2.700,00 kuna mjesečno (32.400,00 tisuća kuna godišnje), odnosno gotovo 195.000,00 kuna u šest godina, po djetetu. Slijedom navedenog, proizlazi da se samo za redovan rad vrtića izdvaja gotovo 20 milijuna kuna. Konkretno, 2018. za vrtiće su izdvojili 18,2 milijuna kuna, 2019. 18,3 milijuna, 2020. 16,6 milijuna, a prošle godine 18,4 milijuna kuna.

Nadalje, za temeljne uvjete i standard vrtića, ovisno o godišnjim investicijama, Grad Umag izdvaja od 10 pa do 70 tisuća kuna po djetetu. Tako je po funkcijskoj klasifikaciji Proračuna za funkciju obrazovanja od 2016. do 2021. godine izdvojeno 200-njak milijuna kuna.

(Marija Pulić Drljača, gradonacelnik.hr)