Bespravna gradnja, uzurpacija šumskog i poljoprivrednog zemljišta te pomorskog dobra problemi su koji kontinuirano rastu svakim danom već više od 30-tak godina, i to do te mjere da danas već ugrožavaju našu svakodnevnicu i budući održivi razvoj.

Ruganje je to prema svim nadležnim institucijama i pravnoj državi, prema nefunkcioniranju institucija koje su nadležne u planiranju i preventivnoj zaštiti prostora, u zaustavljanju i sankcioniranju bespravne gradnje, u uzurpaciji poljoprivrednog i šumskog zemljišta te onečišćenja okoliša, ruganje je to svima nama u Istri.

Ako svi mi zaista želimo bolju i uređeniju Istru te Hrvatsku istih prava i mogućnosti, tada svi, bez fige u džepu, moramo dati svoj doprinos, jer konačno rješenje problema ovisi o onima kojima je stalo do prostora Istre. Najveću odgovornost svakako snose nadležne institucije, državni inspektorat, odnosno građevinske, poljoprivredne i šumarske inspekcije. Na pomorskom dobru nadležna je inspekcija pri lučkoj kapetaniji. Gradsko komunalno redarstvo, nažalost, ima sužene ovlasti u dijelu građenja, a sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama.

Prostor Istre je naše najveće bogatstvo, a brojke govore o alarmantnom stanju u posljednjih 30-tak godina. Naime, Istra je 1991. godine imala nešto više od 200 tisuća stanovnika te oko 40 tisuća nestalnih-stranaca u svojim kućama i apartmanima u Istri, plus 10-tak tisuća nelegalnih vikendaša koji su živjeli po kućicama i kamperima po šumama i poljima. Nelegalnih građevinskih objekata bilo je tada oko 15-tak tisuća.

Danas, nakon 30 godina, Istra ima isti broj stanovnika, no broj nestalnih stranaca-vlasnika kuća i apartmana narastao je na gotovo 150 tisuća, dok se broj nelegalnih vikendaša po šumama i poljoprivrednom zemljištu procjenjuje između 20/30-tak tisuća, s tendencijom dnevnog nekontroliranog rasta. Broj nelegalnih građevinskih objekta prije donošenja zakona o legalizaciji dostizao je čak brojku od 100 tisuća.

Nesporno je da je Zakon o legalizaciji najgore što se moglo dogoditi Hrvatskoj i da je to rezultat upravo nefunkcioniranja nadležnih inspekcija. Pljuska je to struci i cijelom sustavu prostornog planiranja koji je izgubio svaki smisao. Šteta na okoliš te poljoprivredno i šumsko zemljište je nesporna, udarac je to na infrastrukturu, na proračune općina i gradova.

Osim nelegalne gradnje, trenutno je najveći problem uzurpacija poljoprivrednog i šumskog zemljišta takozvanih vikend parcela.

Nas par gradonačelnika najugroženijih gradova Istre već godinama aktivno razgovara s državnim inspektoratom i nadležnim službama te geodetskom upravom. Iako postoji dobra volja i spremnost te postoji manji broj uspješno zaustavljenih uzurpacija, sve je to gotovo ništa ili premalo s obzirom na to što se događa na terenu.

Zbog iznimno velike zarade vlasnika „vikend parcela“ koje vrijede 2-3 eura po m2, a prodaju se po 30-50 eura po m2, a ujedno zbog neefikasnosti te neekipiranosti i pomanjkanja kadra u nadležnim inspekcijskim službama, nama se u Istri događa „tiha okupacija“. Iako su i šume i poljoprivredno zemljište zaštićene zakonom i od posebnog su interesa za RH, u stvarnosti to nije tako.

Žalosti me šutnja i nerazumijevanje problematike prije svega struke, šutnja Zavoda za prostorno planiranje Istarske županije, šutnja svih udruga u zaštiti okoliša. Iako županija ima ograničene ovlasti, žalosti me i šutnja županijskih tijela, koja ne razumiju ili ne žele razumjeti da npr. problem vršne opterećenosti Kaštijuna proizlazi upravo od tih „vikend turista“. Stoga, nije dovoljno da župan samo kaže „može ih biti sram“ i gotovo. Gorući je to problem cijele Istre, koliko god neki to sad ne razumiju. Borimo se da se maknu žilet žice s granice, a istovremeno dopuštamo žilet žice na pomorskom dobru, šumama i poljima u Istri.

Kratkoročno rješenje je u hitnom ekipiranju i funkcioniranju nadležnih službi državnog inspektorata, dok dugoročno i jedino održivo rješenje je izmjena Zakona i spuštanje ovlasti na županiju i gradove. Prijedlog izmjena zakona koji će drastično kažnjavati vlasnike, graditelje i izvođače te sve vrste uzurpatora s jasnim ovlastima je jedino rješenje.

Istarska županija, u ime svih gradova i općina, takav bi prijedlog hitno trebala uputiti Vladi te o tom gorućem pitanju za prostor i održivu opstojnost Istre upoznati i samog Premijera.