Grad Umag u protekle se četiri godine etablirao kao jedan od gradova s najjačim programom i najvećim ulaganjima u djecu, mlade i obrazovanje, što je okrunjeno i pobjedom u našem velikom izboru za najbolji grad upravo u kategoriji demografija i obrazovanje. Jedan od ključnih aduta po kojima se izdvajaju od ostalih gradova je činjenica da su jedan od tek četiri grada u zemlji koji su svoj svojoj djeci osigurali besplatan vrtić, osigurali su jednosmjensku nastavu u svim školama te najveće stipendije u zemlji.

Osim toga Umag je jedini grad u zemlji koji samostalno, vlastitim sredstvima gradi novu srednju školu vrijednu preko 80 milijuna kuna. Istodobno grade i novi vrtić vrijedan 10 milijuna kuna te su kompletno obnovili i zgradu osnovne škole. Ukupno, u proteklih 11 godina, izgradili su ili rekonstruirali sedam vrtića i pet škola.

Kad smo kod samostalnih projekata, Umag je jedan od tek nekoliko gradova u zemlji koji je samostalno izgradio Dom za starije i nemoćne osobe, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna, za čiji se godišnji rad izdvaja desetak milijuna kuna, dok je smještaj za građane Grada Umaga sufinanciran čak i do 100 % cijene. Uz to, svojim potrebitim umirovljenicima osigurava dodatak na mirovine do četiri tisuće kuna godišnje, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, smještaj u specijalizirane socijalno-zdravstvene ustanove, uslugu pučke kuhinje, uslugu besplatne limfne drenaže te jednokratne i druge pomoći bolesnim, nemoćnim i socijalno ugroženim osobama. Ne treba zaboraviti niti podatak da su apsolutni rekorderi po iznosu božićnica koje dijele svojim umirovljenicima, a koje, ovisno o visini prihoda umirovljenika, iznose od 1.000 do 4.000 kuna.

Vrtić u Murinama drugi je vrtić kojega Grad Umag gradi u ovome mandatu, prošli su obilježili otvaranjem novog vrtića Radost-Gioia u kojega su uložili 31,4 milijun kuna, a već sada planiraju gradnju još jednog velikog centralnog vrtića u Moeli.

Kad je projekt srednje škole u pitanju, krajnji cilj je stvaranje čitavog obrazovnog kampusa, pa se tako pored srednje škole planira gradnja još jedne osnovne škole i sportske dvorane. Također, u planu je i gradnja visokoškolske institucije te društvene zgrade sa smještajem za buduće učenike i studente. Uz to, namjera je izgraditi i poticajne stanove za profesorski kadar kako bi ih motivirali da dođu živjeti u Umag.

Za demografske mjere izdvajaju preko 20 milijuna kuna godišnje, a za obrazovanje i predškolski odgoj su u protekle četiri godine izdvajali preko 30 milijuna kuna godišnje, dok su prošle godine – koja uključuje i ulaganje u srednju školu – izdvojili rekordnih 69,5 milijuna kuna!

Vili Basanesse i njegova Gradska uprava u protekle su četiri godine pokrenuli gotovo stotinu projekata vrijednih preko 215 milijuna kuna, a realizirano je čak 40 velikih strateških projekata.

Jedan od ključnih podataka koji govori o uspješnosti gradskih uprava u vođenju i razvijanju grada je iznos proračuna, a brojke kažu kako je umaški proračun sa 170,2 milijuna kuna u 2016. godini narastao na 234,1 milijun u 2019. godini i 259,1 milijuna u 2020. godini. Proračun za ovu godinu iznosi 250,9 milijuna kuna, od čega se u obrazovanje planira uložiti rekordnih 80 milijuna kuna.

U protekle četiri godine iz EU-a su, pak, za 31 projekt ugovorili i povukli čak 664,9 milijuna kuna, od čega čak 557 milijuna kuna za projekt aglomeracije.

Od ostalih projekata najveći je, vrijedan čak 16,2 milijuna kuna, bila energetska obnova zgrade Osnovne škole Marije i Line te gradnja novog vrtića u Murinama vrijednog 10,5 milijuna kuna, potom rekonstrukcija dječjeg igrališta osnovne škole Marija Lina vrijedna gotovo pet milijuna kuna te rekonstrukcija centralnog vrtića vrijedna 2,6 milijuna kuna.

Za projekt osiguravanja pomoćnika u nastavi za učenike osnovnih škola osigurali su 2,7 milijuna kuna. Preko 1,5 milijun kuna osigurali su za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i još pola milijuna kuna za informativnu kampanju za podizanje svijesti građana o odvojenom prikupljanju otpada.

U prekograničnom projektu, zajedno sa slovenskim partnerima, osigurali su oko 2,6 milijuna kuna za projekt poboljšanja kvalitete življenja osoba s demencijom „Demenca aCROsSLO“. Polazeći od potreba osoba s demencijom i njihovih obitelji te danas već općeprihvaćenih stavova, Umag je postao zajednica u kojoj su ljudi s demencijom shvaćeni, poštovani i podržani te sigurni da mogu i nadalje samostalno živjeti što je duže moguće.

Kad je u pitanju gospodarstvo, u protekle je četiri godine u razvoj gospodarstva i gospodarskih zona te potpore poduzetnicima Grad Umag uložio gotovo 30 milijuna kuna, a od toga samo prošle godine nešto manje od 14 milijuna.

U komunalnu infrastrukturu poduzetničkih zona Ungarija i Marketi tako su 2017. godine uložili 8,2 milijuna kuna, tijekom 2018. 9,8 milijuna kuna, a u 2019. još 15,7 milijuna kuna.

Nakon što su izgradili tri POS zgrade sa 122 stana, u Umagu se grade i nove zgrade s još 90 stanova za mlade.

U prometnice, uređenje cesta, raskrižja i kružnih tokova na području grada uloženo je preko 29 milijuna kuna, u 2018. i 2019. 10,5 milijuna kuna su uložili u gradnju novog gradskog trga, a najnoviji projekt kojim mijenjaju vizuru grada i stvaraju novu zonu za uživanje, rekreaciju i promenadu je uređenje šetnice u koju ulažu 15 milijuna kuna i u sklopu koje će urediti i plaže, okoliš i sve prateće objekte za razonodu, a Umag će dobiti najdužu šetnicu na Jadranu.

„U proteklih 11 godina Umag je postao moderna urbana sredina u kojoj je ugodno i sigurno živjeti, sredina koja skrbi o najranjivijim skupinama te pruža svojim stanovnicima visoke standarde, od predškolskog obrazovanja, pa sve kvalitetnih umirovljeničkih dana. Naravno, mišljenja sam da je još puno posla pred nama i da Umag ima veliki potencijal, stoga ćemo nastaviti s provođenjem strateških projekata kojima ćemo dodatno podići standarde i koji će uvelike utjecati na budući razvoj Umaga. Imamo snagu, volju, znanje i želju, a vjerujem da smo na pravom putu da Umag pretvorimo u pravi mali, održivi grad po mjeri svakog stanovnika“ , kaže gradonačelnik Vili Bassanese.

Izvor

tekst: gradonacelnik.hr

fotografija: Domagoj Vinceković