Umag je grad na zapadnoj obali Istre, udaljen 10 km od slovenske granice. U Umagu vlada mediteranska klima, a kroz 45 km obale i zanimljivog zaleđasintetizira posebitosti čitave regije te daje najbolji uvod u jedan drugačiji doživljajMediterana. Povijest našega grada vrlo je zanimljiva. Otkrili su ga rimski plemići iodlučili prisvojiti kao ljetnu rezidenciju. Sjaj i raskoš tih vremena preslikavaju se i danas u venecijanskim kućama stare gradske jezgre. Sačuvani su dijelovi zidina i kula, ali i renesansne i barokne zgrade i crkve.
Umag broji oko 15.700 stanovnika. Popularno je turističko mjesto, prvenstvenozahvaljujući prirodnim ljepotama i zemljopisnom položaju. Destinacija obiluje visokokvalitetnim smještajnim objektima, a kristalno čisto more pogodno je za kupanje od svibnja do listopada.
Razvoj turizma u direktnoj je vezi i s razvojem poljoprivrede. Plodno tlo naročitoje pogodno za uzgoj maslina, rajčice i vinove loze, tradicionalnih kulturakarakterističnih za mediteransko podneblje. S uzgojem vinove loze, razvijeno je i vinarstvo. Osim poljoprivrede i prerađivačke industrije (Podravka d.d.), upodručju gospodarstva vrijedno je izdvojiti tvornicu boja Hempel d.o.o. te tvornicu za proizvodnju ambalaža za svjetsko tržište Aluflexpack Novi d.o.o.
Kada je pak u pitanju gastro ponuda, tu su izvrsni morski i mesni specijaliteti tedomaća istarska kuhinja.
Umag je proglašen i Europskim gradom sporta te je tradicionalno domaćinmnogih sportskih manifestacija na svjetskoj razini, od kojih svakako valja izdvojiti teniski turnir ATP Croatia Open. Tu su svakako i brojna događanja tijekom godine,od koncerata, predstava, izložbi i radionica za sve ukuse i životne dobi.
Odgovornost prema javnom dobru, zajednici, stvaranje uvjeta za razvoj,međugeneracijska solidarnost, suživot, održivi razvoj, socijalna osjetljivost, a posebno briga o djeci i umirovljenicima kao dvije najosjetljivije skupine građana,vrijednosti su koje obilježavaju projekte i investicije Grada Umaga.
Počeci ljudskog naseljavanja na prostoru Umaga sežu daleko u prošlost. Rimska ekspanzija nije mimoišla ni ove krajeve, a vladavina Rima donijela je prosperitet i mir tijekom nekoliko stoljeća.
Mir i stabilnost poremetili su prodori takozvanih barbarskih naroda. Na prijelazu iz IV. u V. stoljeće na prostoru posrnulog carstva nastaju crkvene zajednice koje će polako preuzimati i svjetovnu moć. Kontinuitet života na ovim prostorima nastavlja se, a na antičkim temeljima nastaje Humagum/Umag.
Iako je suton antike obilježen razaranjima i raspadom političkog jedinstva, administrativni i vojni ustroj pa i gospodarstvo, nisu se bitno izmijenili u odnosu na rimski upravni sustav.
Dolaskom Langobarda, a kasnije i franačke države, na našem se prostoru uspostavlja novi gospodarski i politički sustav – feudalizam, temeljen na dodjeli zemljoposjeda plemstvu ili crkvi. Takav ustroj nailazi na svojevrsni otpor te gradovi gube na značaju. Umag i Sipar, kao dva veća i povijesno zabilježena naselja, dijele sudbinu ostalih istarskih gradova i naselja, poglavito nakon silovitog uzleta nove sile: Venecije.
Venecija širi svoj utjecaj, a njenom utjecaju pridonosi i to što glavni trgovački pravac prolazi tim gradom. Za Umag i okolicu ove su činjenice pogubne. Počinje razdoblje pljački i razaranja. Umag traži zaštitu Venecije te u XIII. stoljeću ulazi u njen sastav, gdje ostaje sve do njene propasti, 1797. godine. Krajem mletačke vladavine, Umag ulazi u sastav Napoleonovih Ilirskih provincija.
Smirivanjem prilika u Europi, XIX. stoljeće i austrijska dominacija donijele su niz novina na području Umaga. Glavna gospodarska grana, poljoprivreda, počela je igrati veću ulogu, a dovršava se niz infrastrukturnih projekata poput svjetionika i lukobran.
Razvoj grada naprasno je prekinut izbijanjem rata. Svršetak Austro-Ugarske Monarhije i dolazak Italije neki su dočekali s oduševljenjem, a neki sa zabrinutošću. Umag i okolica i dalje zadržavaju svoj ruralni karakter. Novi ratni sukob bio je već na pomolu. Tragični događaj koji je zavio u crno mnoge umaške obitelji dogodio se 9. rujna 1944. kada je parobrod San Marco stradao u savezničkom zračnom napadu. Umag je slobodu ugledao 6. svibnja 1945. godine, a taj se datum danas slavi kao Dan grada.
Svršetak Drugog svjetskog rata nedvojbeno spada u najtužnije stranice istarske povijesti. Prijepor oko granica između Italije i Jugoslavije prerastao je u međunarodni incident. Međunarodna diplomacija predložila je uspostavljanje Slobodnog Teritorija Trsta koji opstaje do 1954. godine, kada je Zona B, u čijem je sastavu bio i Umag, s okolicom pripojena Jugoslaviji, odnosno Narodnoj Republici Hrvatskoj.
Nove vlasti započele su velike investicije kako bi pospješile gospodarski i društveni oporavak: izgrađen je Dom kulture, gradi se tvornica cementa, obnovljen je pogon za preradu rajčica, izgrađen je novi vinski podrum, a na prostoru nekadašnjih veleposjeda djeluje novi poljoprivredni kombinat. Doseljava se novo stanovništvo. Na pomolu je i razvoj turizma koji će u narednim desetljećima postati glavna gospodarska grana.
Početkom devedesetih, raspad državne zajednice i rat doveli su umaško gospodarstvo do stagnacije.
Umag dobiva status grada 1997. godine. Završetkom Domovinskog rata, polako započinje gospodarski oporavak grada. Iako su mnoga poduzeća zauvijek prestala s radom, drugi su sektori, u prvom redu turizam, doživjeli drugu renesansu. Umag postaje renomirano turističko odredište.
